Kairo
Predhodna priča
Beskraj Sahare i prostranstvo Kaira su nezamislive dimenzije koje treba sagledati kada dođete u Egiptu. Na arapskom KAIRO se izgovara KAHIRA što znači POBEDNIK, zapravo POBEDNICA, jer je grad na arapskom ženskog pola. KAIRO je nikao na raskrsnici karavanskih, dakle trgovačkih puteva, gde je uvek bilo pijačarenja, povlačenja za rukav i trgovaca koji se cenkaju.

KAIRO je danju pakleno topao, noću mračan i ni malo bezopasan. U njemu su i zemljane i asfaltirane ulice jednako izrovane. Ne rupe, već krateri na kolovozu, kao na mesecu. KAIRO su kasapnice sa rojevima muva na mesu i kebab u masnim lepinjama i organizovana mreža prosjaka na ulicama. KAIRO su i plastične kese zarobljene i zapletene u krošnjama drveća i opušci cigareta na svakom koraku. KAIRO su i neopisive saobraćajne gužve, tipa 6 kolona automobila u 4 saobraćajne trake, pešaci koji pretrčavaju ulice i lešine magarca ili konja ispred luksuznog hotela.

Centar KAIRA je pokušaj Pariza u Africi, ali i stara čaršija, islamska i koptska četvrt i bazari i stotine džamija i medrese i crkve i najstariji univerzitet na svetu, koji to u stvari nije, jer je prvobitno bio verska škola. KAIRO je i pesak među zubima i u očima i sunce koje bespoštedno peče. Kad već pomenuh pesak, sa koje god strane da duva, vetar u Kairu je pustinjski i nosi toliko peska i prašine da ovde život ima prašnjav ukus. Zato beduini uvek nose šalove i ešarpe.

Vazduh u Kairu je toliko suv da posle tuširanja ne morate da se brišete. Dok prostrete veš da se suši on je već suv. Ostavite li otvoren prozor, sat vremena kasnije možete prstom da se potpisujete po nameštaju. Turisti obično ne primete odmah, ali Kairo nema kišnu kanalizaciju. Ni kuće nemaju oluke. Ovde je sve to nepotrebno. I kad padne kiša sve odmah ispari. Toliko je sve suvo, da se po jakom pljusku ni barice ne naprave.

Pazite, jak pljusak je ovde izuzetno diskutabilan pojam. To neme blage veze sa nama poznatim jakim pljuskovima. Ovde se to svodi na onaj vic: Sex, šta to beše? Rado ga se sećam! Veliki pljuskovi, jake kiše - to se ovde ekstremno retko dešava. Kažu da je poslednja ''ozbiljna'' kiša i KAIRU pala pre više od 20 godina.

KAIRO su i devojčice koje se slobodno igraju sa dečacima dok ne pokažu prve znake da postaju žene, tada ih zavuku u kuću, pokriju ih HIDžABOM i ostave samo lice da im se vidi dok se ne udaju, a to se ovde i danas ne retko dešava već sa 14 - 15 godina. Tada ih muževi pokriju BURKOM i žene nastave da žive potpuno nevidljive, bezmalo kao duhovi i na svet oko sebe gledaju kroz rupu na crnoj krpi, kojom su pokrivene.

Nikada, baš nikada se nije znalo koliko tačno ljudi živi u KAIRU, ni približno! KAIRO je toliko veliki grad da ni zvanične vlasti nemaju podatak o tačnom broju stanovnika. Statistika kaže da grad - zvanično ima 10 miliona. Nezvanično, ima najmanje duplo više žitelja, ali i to sa zadrškom. Lokalci kažu da je KAIRO toliko prenaseljen da porodice spavaju na smenu! Jedni šetaju dok drugi spavaju. Mnogi konače pod otvorenim nebom, na krovovima, u parkovima, na grobljima i opet nema dovoljno postelja da svi u isto vreme legnu. Zato u svako doba dana i noći na ulicama KAIRA ima naroda.

KAIRO je ubedljivo najveći grad Egipta. Šire gradsko područje je najveće na Srednjem istoku i u Arapskom svetu i petnaesto po veličini gradsko područje u svetu.
image image image image image
To je ujedno i administrativni centar zemlje. Dok je KAIRO službeno ime grada, u lokalnom govoru on se obično naziva imenom same države MISR, dok se na lokalnom dijalektu izgovara MASR - kukuruz. Toponim KAIRO znači onaj koji potčinjava (ili savladava), a taj naziv grad je dobio zato što su mnoge vojske tokom istorije pokušavale da osvoje grad i bile uništene od strane njegovih žitelja, tj. branilaca.

Migracije iz ruralnih krajeva prema glavnom gradu su vrlo intenzivne. Broj stanovnika se povećava za tri nule, gotovo na dnevnom nivou, pa su zato egipatske vlasti pokrenule još malo pa FARAONSKI PROJEKAT: Izgradnju novog glavnog grada. Namera je da se smanji pritisak migracija u KAIRO. Ime novog glavnog grada? Još ga nema zvanično, ali se uveliko gradi kao NOVI KAIRO (hvala bogu ne gradi se na vodi)!!!KAIRO je smešten na obalama Nila i brojnim ostrvima na samoj reci. Smešten je na severu zemlje, nešto južnije od mesta gde reka napušta svoju, pustinjom okruženu dolinu i gde se grana u tri rukavca koji formiraju deltu Nila, koji se, kao što znate uliva u Sredozemno more.

Na mapi KAIRO izgleda kao ogroman krug čijom sredinom sa juga na sever protiče reka i deli grad na novi i stari. U Nilu u samom centru grada postoji jedno izduženo ostrvo - GEZIRA. Ono je sa 3 mosta povezano sa starim gradom na istoku. Moderni deo KAIRA širi se zapadno, okružujući velike zelene površine na obali Nila. Zapadni delovi KAIRA tokom 18. i 19. veka građeni po uzoru na PARIZ, sa širokim bulevarima, parkovima i otvorenim prostorima.

Otkad postoji ljudska vrsta, HOMO SAPIJENS je aktivan u dolini Nila i na celoj teritoriji ostavljao je tragove svog postojanja i života na ovim prostorima. Zato je u Egiptu mnogo više arheološkin tragova nego bilo gde na svetu. Gde god da zabodu ašov arheolozi nailaze na grobnice, mumificirana ljudska ili životinjska tela, nakit, talismane, grnčariju, svakodnevne predmete.

Najstariji deo grada na istoku rastao je nasumično kroz vekove i pun je uskih, zakrčenih ulica. Dok zapadnim Kairom dominiraju zgrade vlade i moderne državne, istočni deo je pepun starih džamija koje služe kao orjentir. Mostovi preko Nila povezuju grad sa predgrađima GIZA i IMBABAH i sa ostrvima GEZIRA i RODA na kojima se nalaze mnoge vladine kancelarije ili kuće vladinih službenika. Najduži most u Kairu i u čitavoj Africi je Most ŠESTI OKTOBAR dugačak 22km i povezuje centar grada i aerodrom.

Još zapadnije od istoimenog dela grada GIZA, nalazi se deo drevne nekropole MEMFIS, na platou GIZE, sa svoje tri velike piramide, od kojih je jedna KEOPSOVA piramida, jedina ostala od drevnih SEDAM SVETSKIH ČUDA. Oko 18 km južno od Kaira je smešten stari grad MEMFIS koji se graniči sa nekropolom SAKAROM. Ovi, danas kvartovi su drevne preteče KAIRA. Lokacija na kojoj se grad KAIRO danas nalazi ranije nije bila najpogodnija zbog udaljenosti reke, pa grad nije mogao da de opskrbi neophodnom količinom vode iz Nila. Ruševine glavnog grada DREVNOG EGIPTA - MEMFISA nalaze se južno od KAIRA.

Grad MEMFIS osnovao je MENES od TANISA 3.100 godine P.N.E. nakon što je ujedinio kraljevstva GORNJEG i DONJEG EGIPTA. Posle MEMFISA glavni grad EGIPTA postao je HELIOPOLIS, za njim TEBA. Na kraju, u vreme vladavine PTOLOMEIDSKE dinastije prestonica Egipatskog carstva je postala ALEKSANDRIJA.
Prvo naselje na lokaciji današnjeg KAIRA bila je RIMSKA tvrđava zvana VAVILON, sagrađena oko 150. godine P.N.E. nedaleko od istoimenog naselja koje je ležalo na starom egipatskom kanalu koji je povezivao Nil sa Crvenim morem. Mali grad, u kome su pretežno živeli KOPTI, rastao je i razvijao se oko tvrđave. Arapske osvajače koji su zauzeli tvrđavu 642. godine predvodio je AMR-IBN-AL-AS. Arapsko šatorsko naselje oko tvrđave poznato kao AL-FUSTAT, vremenom postaje stalna baza arapskih snaga u EGIPTU, u vreme dinastija OMEJADA i ABASIDA. Tu je sagrađena i prva džamija u Africi. Naselje je polako prerastalo u pravi grad. Severnoafrička šiitska dinastija FATIMIDA zauzima Egipat 972. godine i gradi novi grad AL-MANSURIJU, severno od starog naselja. Njihov vođa AL-MUIZZ menja ime grada u KAIRO.
image image
Džamija AL-AZHAR sagrađena je iste te 972. godine, zajedno sa pratećom verskom školom, kasnije univerzitetom zbog čega je KAIRO postao centar obrazovanja i filozofije tog vremena. Univerzitet AL-AZHAR je druga po veličini institucija visokog obrazovanja na svetu. Škola i danas predstavlja jedan od najvećih centara za izučavanje ISLAMA u svetu. Mnogi međunarodni mediji, biznisi, i organizacije imaju regionalna sedišta u KAIRU. Arapska liga je imala svoje sedište u KAIRU tokom najvećeg dela svog postojanja. SELDŽUCI su osvojili Kairo sredinom 12. veka, a njihov vođa SALADIN širi grad dalje i gradi masivnu tvrđavu. Pustošenje i pljačka BAGDADA 1258. godine pod vođstvom mongolskog vladara HULAGU KANA, unuka poznatijeg DŽINGIS KANA, kada je ubijeno oko 90.000 muslimana i najveći deo grada bio spaljen do temelja, povećalo je značaj KAIRA i on postaje vodeći intelektualni i umetnički centar BLISKOG ISTOKA, samim tim i centar sveta u narednih 250 godina. Međutim snaga i značaj se postepeno premeštaju iz arapskih zemalja na sever prema Turcima i Evropljanima. OSMANSKO CARSTVO pod sultanom SELIMOM, zauzelo je KAIRO je 1517. godine, ali je on za vladare postavio vazalnu dinastiju MAMELUKA.NAPOLEON je osvojio Egipat 1797. godine, a MAMELUČKI vladari su mu predali KAIRO. Nakon što je njegova flota bila uništena godinu dana kasnije (1798.) u zalivu ABOUKIR, NAPOLEON je napustio zemlju i kao zapovednika ostavio generala Kléber-a koji je ubijen 1800. godine. Trogodišnja francuska okupacija nije ostavila trajnije posledice, niti je dovela do nekih bitnijih promena života u zemlji, ali je zato ojadila zemljuPrvi nagoveštaji modernizacije desili su se pod vladarom MEHMEDOM (MUHAMEDOM) ALIJEM koji je povezao KAIRO i Aleksandriju železnicom 1851. godine. Osim toga, značajnije promene se nisu desile sve do 1863. godine, kada je zbog gadnje SUECKOG KANALA veliki broj ljudi iz zapadne Evrope došao poslom u Egipat. U to vreme železnica se sve više širila, a Francuzi su postavili prvu mrežu gasnih svetiljki u KAIRU. Tadašnji vladar Egipta ISMAIL-Paša je 1867. godine posetio PARIZ u vreme Svetske izložbe i tamo video nove arhitektonske oblike, pa je odlučio da ponovo sagradi KAIRO po evropskim standardima. Izgradnju je finansirao iz fonda u koji se slivao novac od povećane trgovine pamukom. Nadao se da će izgradnju završiti do 1869. godine, kada je, zbog otvaranja Sueckog kanala u Egipat trebalo da dođe veliki broj uglednih gostiju sa Zapada. Ipak, umesto da obnovi stari KAIRO, ISMAIL-Paša je odlučio da sagradi potpuno nov deo grada, u zapadnjačkom stilu, nešto dalje niz obalu. Projekat tog novog dela grada bio je poveren ALI-PAŠI MUBARAKU, a osmislio ga je francuski arhitekta PIERRE GRAND. Sagrađena je nova oblast luksuznih vila i stanova, veliki bulevari su smešteni u stari grad, tramvajske linije su usledile iza toga... Kolonizatorsko doba od 1882. godine donelo je nastavak izgradnje grada. Postavljen je moderni sistem vodenih i kanalizacionih kanala, a nova predgrađa, kao što je HELIOPOLIS, su nicala u pustinji. Populacija se znatno i brzo povećavala. Gradom su upravljali zapadnjaci i nastojali su da katoličke crkve nadvise minarete džamija.KAIRO je ostao najvažniji egipatski grad i za vreme i posle britanske vladavine. U 20. veku zabeležen je drastičan razvoj i rast grada, naročito između 1967. i 1978. godine, kada su seljaci napuštali farme i dolazili u grad, u potrazi za poslom u fabrikama i firmama metropole. Ogroman teret za grad činio je veliki broj izbeglica iz ratova sa Izraelom. Danas je KAIRO najnaseljeniji Afrički grad, ujedno i kulturni centar arapskog sveta na ovom kontinentu. Još od 19. veka KAIRO je značajna turistička destinacija i ljudi iz celog sveta i danas u ogromnom broju dolaze, tokom cele godine da bi videli mnogobrojne spomenike i artefakte drevnog Egipta. Spomenika ima na hiljade, ali PIRAMIDE nemaju premca! Egipatski muzej u KAIRU uživa reputaciju jednog od najposećenijih muzeja u svetu i jednog od retkih mesta gde mogu da se vide mnogobrojni predmeti u vezi sa, bezmalo 7.000 godina dugom tradicijom postojanja Egipatske kulture i države. KAIRO, poput mnogih drugih mega gradova, boluje od visokog nivoa zagađenja i gustog saobraćaja. Dodao bih bez poštovanja bilo kog konvencionalnog pravila. KAIRSKI metro je jedan od dva metroa u Africi (drugi je u Alžiru) se rangira među 15 najprometnijih metroa na svetu, sa više od jedne milijarde vožnji godišnje. ZNAMENITOSTI: U centru starog KAIRA nalazi se koptski, hrišćanski deo grada, a u njemu su najznačajnije znamenitosti nekadašnjeg vizantskog utvrđenja VAVILON i prve egipatske prestonice, Al-ASKARA i FUSTATA, koji su danas uklopljeni u gradsko jezgro. Tvrđavu je oko 300. godine nove ere sagradio car Dioklecijan, na istočnoj obali Nila na početku delte, kako bi zaštitio ulaz u drevni faraonski kanal, koji je povezivao Nil sa Crvenim morem. Kanal se prostirao na granici između Donjeg i Srednjeg Egipta, gde su rečni brodovi plaćali različitu brodarinu za plovidbu Nilom uzvodno ili nizvodno. Unutar njenih zidina, koje liče na Teodosijeve zidine u Konstantinopolju, današnjem Istanbulu, nalazi se 6 koptskih crkava, manastir i Koptski muzej iz 1910. godine koji ima najveću kolekciju koptskih hrišćanskih predmeta na svetu.Prema zapisima iz 7. veka ime VAVILON tvrđavi je dao Nabukodonosor II, koji je opsedao grad 568. godine. Nazvao ga je po svom rodnom gradu, Vavilonu, drevnom gradu u donjem toku reke Eufrat u južnoj Mesopotamiji, unutar današnjeg Hilaha, u Iraku, oko 85km južno od današnjeg Bagdada, koji je bio glavni kulturni i politički centar, najvažniji i najrazvijeniji grad Mesopotamije, sa takođe velikom, jakom i neosvojivom tvrđavom. Drevno ime ovog lokaliteta bilo KHERIAHA. image VISEĆA crkva (El Mualaka) ili Pravoslavna koptska crkva Svete Device Marije iz 3. veka je jedna od najstarijih crkava u Egiptu, a nalazi se iznad ulaza u Vavilonsko utvrđenje. Poznata je i kao VISEĆA crkva, jer su nekada merdevine koje su spuštane iz crkve vodile do njenog ulaza, pa je izgledalo kao da crkva visi u vazduhu. Obnavljana je u 11. i 19. veku, ali je sačuvana njena vizantska unutrašnjost još iz 7. veka. Ulaz u crkvu je sa ulice, kroz gvozdenu kapiju koja stoji ispod šiljastog kamenog luka. Onda se ukaže pročelje crkve i fasada iz 19. veka koju krase dva zvonika. Danas do crkve vodi 29 stepenica u dnu uskog dvorišta ukrašenog modernim umetničkim biblijskim delima. Uz stepenice i kroz ulaz je još jedno malo dvorište koje vodi do spoljnog trema iz 11. veka. A onda, uđete u pravoslavnu crkvu, po svemu drugačiju od drugih. image Crkva Svetog Georgija je grčka pravoslavna crkva unutar zidova nekadađnje Vavilonske tvrđavi. Deo je Svetog Patrijaršijskog manastira Svetog Đorđa pod Aleksandrijskom patrijaršijom Grčke i cele Afrike. Crkva datira iz vremena pre 10. veka. Sadašnja struktura je obnovljena nakon požara 1904. godine, obnova je završena 1909. godine. Od 2009. godine iguman manastira nosi čin episkopa sa titulom Episkop vavilonski. image Poznato je da je crkva Abu Serga, odnosno Crkva Svetih Sergija jedna od najstarijih crkava u gradu. Crkva je podignuta u 4. veku i verovatno je završena tokom 5. veka. Iako neki istoričari njenu izgradnju datiraju u 8. vek P.N.E; to vremenovanje je malo verovatno i istorijski neutemeljeno. Ono što je poznato, je da je crkva izgorela tokom požara u Fustatu za vreme vladavine Marvana II, oko 750. godine. Obnovljena je tokom 8. veka, a od srednjeg veka je redovno obnavljana. Smatra se uzorom ranih koptskih crkava. Najdragocenije i najdrevnije ikone nalaze se na južnom zidu. Ono što je fascinantno, to je da ova crkva stoji na istom mestu još pre nego što je Fatimidski grad Kairo osnsovan 969. godine nove ere.

Crkva je posvećena Sv. Sergiju i Vakhu, koji su mučenički stradali u 4. veku u Siriji od rimskog cara Maksimijana. Najvažniji i najinteresantniji podatak u vezi sa ovom crkvom svakako je kripta u kojoj su se, kako se navodi, tokom 6 meseci skrivali Marija, Josif i beba Isus, posle bežanja iz Izraela. Kripta je duboka 10 metara i nalazi se ispod oltara crkve. U davna vremena, kada je nivo Nila bio visok, kripta je često bila poplavljena.

Kada se već uhvatih u koštac sa pisanjem o Koptskom Kairu i znamenitostima u tom delu grada, moram da napomenem da se sve pomenute hrišćanske pravoslavne crkve nalaze u istoj ulici Mary George. Osim crkava ova ulica je interesantna i zbog još nečega. Kada krenete ka crkvama i Vavilonskoj tvrđavi, sa desne strane se nalaze suvenirnice i antikvarnice u kojima se mogu da nađu drugačiji suveniri, ne samo magnetići, figurice egipatskih božanstava i majice sa simbolima Egipta i Kaira, kojih ima doslovce na svakom koraku. Lampe, lusteri, rezbarene šahovske figure i filigranske šah table, drvene kutije u duborezu ili sa sedefom, mesingane ili figure od ebanovine i mahagonija, skupog drveta, odlične izrade, kožne, ručno rađene tašne, novčanici... Rečju, uspomene koje traju, kao i sećanje na mesto na kome su kupljene. Što se cena tiče i ovde, kao i svuda u Egiptu do željene robe se dolazi iskljućivo cenkanjem! Vešti pregovarači mogu da spuste cenu i do 30%. Ako se kupuje više robe, cena može da se spusti i na polovinu prvobitno traženog iznosa.
image I sinagoga BEN EZRA izgrađena 882. godine na mestu gde je prema predanju pronađen Mojsije kao beba nalazi se u istom, Koptskom delu grada, odmah iza hrišćanskih crkava. U njoj je u 19. veku otkrivena vredna kolekcija hebrejskih tektova, tzv. KAIRSKA GENIZA delo koje se danas nalazi u brojnim svetskim bibliotekama. image Na samom izlazu iz hrišćanskog kvarta ka centru grada, sa desne strane nalazi se Omejidska AMR IBN AL-AS-ova ili AMROVA džamija iz 642. godine. Ovo je najstarija džamija u Africi, izgrađena na mestu šatora generala AMRA, koji je osvojio Egipat. Zahvaljujući mnogobroinim renoviranjima tokom vekova malo je ostalo od izvorne građevine, ali AMROVA džamija je velika islamska znamenitost i turistička atrakcija.

Središnji deo grada zauzima islamski KAIRO u kome se nalaze brojne istorijske građevine izgrađene u islamskom stilu. Dominantno mesto ima Saladinova ili Kairska CITADELA, koja je 1979. godine stavljena na UNESCOVU listu svetske baštine u Africi.
image Kairska tvrđava ili Saladinova CITADELA, srednjovekovno utvrđenje iz islamskog perioda u KAIRU, mali gradić sa palatom, izgradili su Salah ad-Din (Saladin) 1166. godine i kasniji vladari EGIPTA. Kairska tvrđava sagrađena je od finog krečnjačkog kamena, oplate skinute sa piramida u Gizi. CITADELA je skoro 700 godina, od 13. veka do 19. veka bila sedište vlade i rezidencija Egipatskih vladara. Njena lokacija na vrhu brda MOKATTAM nedaleko od centra grada ima strateški položaj koji gleda na grad i dominira njegovim horizontom. Kada je izgrađena, CITADELA je bila jedno od najupečatljivijih i najambicioznijih projekata vojnih utvrđenja svog vremena. UNESCO je Saladinovu CITADELU i istorijski (islamski) KAIRO 1976. godine proglasio delom Svetske baštine.

Pored početne izgradnje iz doba Ajubida koju je započeo Saladin 1176. godine, CITADELA je doživela veliki procvat tokom Mamelučkog sultanata koji je usledio, a kulminirao je građevinskim projektima sultana al-Nasira Muhameda u 14. veku. U prvoj polovini 19. veka Muhamed Ali-paša je srušio mnoge starije zgrade i podigao nove palate i spomenike širom kompleksa, dajući mu veći deo današnjeg izgleda. Ali posle je došlo do anarhije i pokolja. Skoro svaki sultan Mameluka koji je boravio u citadeli umro je nasilnom smrću. Tokom 20. veka, u vreme britanskog protektorata iliti britanske okupacije, CITADELA je korišćena kao vojni garnizon. Tokom francuske okupacije EGIPTA, CITADELA je ojačana pomoćnim zidovima. Konačno, Saladinova CITADELA otvorena je za javnost 1983. godine.

Od ostalih islamskih spomenika u KAIRU najznčajniji su:
image Ibn Tulun-ova džamija
image Mamelučka džamija sultana Hasana
image Mamelučka džamija Al-Rifai.
image Džamija Al-Hakim
Mnogo toga ima što bi trebalo da se obiđe i vidi u KAIRU. Kada se mnogo pešeči, mora čovek i da se odmori i osveži. Egipat je muslimanska zemlja, to znači da Egipćani ne piju alkohol, ali neće biti nikakav problem ako ga vi naručite, međutim na većini mesta u EGIPTU, u brojnim restoranima i kafićima alkohola uopšte nema u ponudi. Oni koji služe alkohil, imaju istaknute reklame.

Ako se slučajno zagubite, zalutate, ili se dezorijentišete, ne brinite, TAKSI prevoz u KAIRU je prilično jeftin, a to je definitivno najzgodniji i najpraktičniji prevoz u gradu. Taksija ima na svakom koraku, uopšte ne morate da tražite ili dozivate taksi, ovde taksisti dozivaju putnike. Pre vožnje se iscenkajte za cenu!! Obavezno!!
image KHAN AL KHALILI

Najveća ulična pijaca, tržnica, suk u Kairu je KHAN AL KHALILI, nezaobilazno mesto u KAIRU za sve turiste, ali i za lokalno stanovništvo. Sama tržnica je odličan primer islamske arhitekture srednjeg veka. Svuda oko nje nalazi se mnoštvo džamija, medrese (škole), maristane (bolnice), kuće bogatih trgovaca kao npr. kuća BEIT SUHAYMI i impresivne gradske kapije: BAB EL-FATIH sa jednog kraja i BAB EL-NASR sa druge strane tržnice.
image BAB AL-FATUH

BAB AL-FATUH, prvobitno nazvana Kapija prosperiteta, danas poznata kao Kapija osvajanja je jedna od tri preostale kapije na gradskim zidinama starog utvrđenja. Nalazi se na severnom kraju ulice al-Muiz. Druge dve preostale kapije su Bab al-Nasr (kapija pobede) i Bab Zuvaila (kapija Zuvajle) na jugu. BAB AL-FATUH kapija je izgrađena tokom perioda Fatimida, prvobitno u 10. veku, a zatim obnovljena u svom sadašnjem obliku krajem 11. veka. Kada je 969. godine Kairo osnovan, grad je bio utvrđen nizom gradskih zidina izgrađenih od cigala. Kasnije, za vreme vladavine kalifa al-Mustansira, vezir i vojskovođa Badr al-Gamali je dodatno izgradio gradske zidine i nove kapije od kamena. Sadašnja kapija BAB AL-FATUH je završena 1087. godine, zajedno sa susednom kapijom BAB AL-NASR.

BAB AL-FATUH kapija visoka je 22m i široka 23m. Dve trećine kapije zidane su od punog kamena, dok je gornja trećina zidana šljunkom uklopljenim čvrstim, fino obrađenim kamenom. Kapija je odbrambenog dizajna i njen ulaz je dodatno zaštićen sa dve visoke okrugle kule. Detalji njegove kamene dekoracije ukazuju na uticaj severnosirijske ili vizantijske arhitekture.
image BAB AL-NASR

Vreme moćnog fatimidskog vezira Badra al-Džamalija, koji je vladao Egiptom od 1074. do 1094. godine, obeležili su pokušaji Turkomana Aciza da zauzme Kairo To je podstaklo al-Džamalija da obnovi i dodatno učvrsti zidine grada, uključujući tri nove kapije. Tako su kapije BAB AL-FATUH i BAB AL-NASR zajedno izgrađene 1087. godine. Treća Bab Zuvaila kapija izgrađena je 5 godina kasnije, 1092. godine.

I sam Jermen, al-Džamali je angažovao Jermene iz severne Mesopotamije i Sirijce za veliko renoviranje i izgradnju novih odbrambenih zidina KAIRA, ubrzo nakon što je preuzeo vlast.
image Egipat je zemlja iz koje se jednostavno nosi gomila suvenira, a KHAN EL KHALILI, ogromna pijaca (2.5km x 3.5km) je pravi raj za kupoholičare. Jedan od najvećih otvorenih marketa na svetu nalazi se odmah iza BAB AL-FATUH i BAB AL-NASR kapija, koje sa severa ulicom al-Muiz vode u epicentar ulične trgovine KAIRA. Te male i velike skulpture egipatskih bogova, mačaka, papirusi, šalovi, ešarpe, parfemi, alabaster, nargile, lusteri i lampe, kožne torbe i ekstra koferi, tekstil, nakit... Taj metež, gužva i šarenilo jednostavno hipnotišu. Hteo ne hteo, svako se, kao tovarna mazga natovari suvenirima u EGIPTU. Kvalitet robe je, najblaže rečeno sumnjiv, ali je zato i cena skoro nikakva. Uz nacionalni sport - cenkanje, tražena cena spusti se bar 30%. Unutar KHAN AL KHALILI tržnice, postoji jedno lokalno legendarno mesto - kafana AL-FISHAWI. Ova kafana je institucija za sebe. Ona je bila stecište intelektualne elite KAIRA. image Fatimidski minareti na ulazu u grad kroz Bab Zuvelija kapiju

Nije samo arhitektura nešto što će vas impresionirati u Kairu. Kada tome dodate sliku i ton, zvuk ulice, mirise, ljude, šarenilo boja... impresije će se uvećavati...
image Ako ste ljubitelji serijala filmova o JAMESU BONDU, onda je GAYER-ANDERSON MUZEJ pravo mesto za vas. Radi se o kući jednog britanskog oficira koji je kuću preuredio u prekrasnom orijentalnom stilu. Osim što je kuća kao kuća vrlo atraktivna za posetu, još interesantnije je to što je nekoliko scena filma Špijun koji me je volio snimljeno baš u ovoj kući. image Centar grada - trg TAHRIR

Trg TAHRIR je najveći gradski trg u centru Kaira. Trg je prvobitno nazvan Trg Ismailija, po vladaru iz XIX veka Ismailu Paši. Nakon Egipatrske revolucije iz 1919. godine postojala je inicijativa, a nakon Revolucije 1952. godine, trg je preimenovan u Tahrir, što u prevodu sa arapskog jezika znači Trg Oslobođenja. Trg TAHRIR je tradicionalno mesto za brojna veća okupljanja, proteste i demonstracije, uključujući i proteste iz marta 2003. godine, protiv Rata u Iraku i Proteste 2011. godine u vreme Islamskog Proleća, pobune protiv tadašnjeg predsednika Hosnija Mubaraka. U centru Trga TAHRIR nalazi se veliki kružni tok. Na severoistočnoj strani je manji trg sa spomenikom nacionalnom heroju Omaru Makramu, dignut u čast njegovog otpora Napoleonovoj invaziji na EGIPAT, a iza trga je Džamija nazvana po istoj osobi.

Oko trga TAHRIR poređani su: sedište Nacionalne demokratske partije, zgrada vlade poznata kao Mogama, Hotel Nil, Evangelistička crkva, Američki univerzitet u Kairu i svakako jedna od najvećih znamenitosti KAIRA i EGIPTA Egiptološki muzej.