Beskraj Sahare i prostranstvo Kaira su nezamislive
dimenzije koje treba sagledati kada dođete u Egiptu. Na
arapskom KAIRO se izgovara KAHIRA što znači POBEDNIK,
zapravo POBEDNICA, jer je grad na arapskom ženskog pola.
KAIRO je nikao na raskrsnici karavanskih, dakle trgovačkih
puteva, gde je uvek bilo pijačarenja, povlačenja za rukav
i trgovaca koji se cenkaju.
KAIRO je danju pakleno topao, noću mračan i ni malo
bezopasan. U njemu su i zemljane i asfaltirane ulice
jednako izrovane. Ne rupe, već krateri na kolovozu, kao na
mesecu. KAIRO su kasapnice sa rojevima muva na mesu i
kebab u masnim lepinjama i organizovana mreža prosjaka na
ulicama. KAIRO su i plastične kese zarobljene i zapletene
u krošnjama drveća i opušci cigareta na svakom koraku.
KAIRO su i neopisive saobraćajne gužve, tipa 6 kolona
automobila u 4 saobraćajne trake, pešaci koji pretrčavaju
ulice i lešine magarca ili konja ispred luksuznog hotela.
Centar KAIRA je pokušaj Pariza u Africi, ali i stara
čaršija, islamska i koptska četvrt i bazari i stotine
džamija i medrese i crkve i najstariji univerzitet na
svetu, koji to u stvari nije, jer je prvobitno bio verska
škola. KAIRO je i pesak među zubima i u očima i sunce koje
bespoštedno peče. Kad već pomenuh pesak, sa koje god
strane da duva, vetar u Kairu je pustinjski i nosi toliko
peska i prašine da ovde život ima prašnjav ukus. Zato
beduini uvek nose šalove i ešarpe.
Vazduh u Kairu je toliko suv da posle tuširanja ne morate
da se brišete. Dok prostrete veš da se suši on je već suv.
Ostavite li otvoren prozor, sat vremena kasnije možete
prstom da se potpisujete po nameštaju. Turisti obično ne
primete odmah, ali Kairo nema kišnu kanalizaciju. Ni kuće
nemaju oluke. Ovde je sve to nepotrebno. I kad padne kiša
sve odmah ispari. Toliko je sve suvo, da se po jakom
pljusku ni barice ne naprave.
Pazite, jak pljusak je ovde izuzetno diskutabilan pojam.
To neme blage veze sa nama poznatim jakim pljuskovima.
Ovde se to svodi na onaj vic: Sex, šta to beše? Rado ga se
sećam! Veliki pljuskovi, jake kiše - to se ovde ekstremno
retko dešava. Kažu da je poslednja ''ozbiljna'' kiša i
KAIRU pala pre više od 20 godina.
KAIRO su i devojčice koje se slobodno igraju sa dečacima
dok ne pokažu prve znake da postaju žene, tada ih zavuku u
kuću, pokriju ih HIDžABOM i ostave samo lice da im se vidi
dok se ne udaju, a to se ovde i danas ne retko dešava već
sa 14 - 15 godina. Tada ih muževi pokriju BURKOM i žene
nastave da žive potpuno nevidljive, bezmalo kao duhovi i
na svet oko sebe gledaju kroz rupu na crnoj krpi, kojom su
pokrivene.
Nikada, baš nikada se nije znalo koliko tačno ljudi živi u
KAIRU, ni približno! KAIRO je toliko veliki grad da ni
zvanične vlasti nemaju podatak o tačnom broju stanovnika.
Statistika kaže da grad - zvanično ima 10 miliona.
Nezvanično, ima najmanje duplo više žitelja, ali i to sa
zadrškom. Lokalci kažu da je KAIRO toliko prenaseljen da
porodice spavaju na smenu! Jedni šetaju dok drugi spavaju.
Mnogi konače pod otvorenim nebom, na krovovima, u
parkovima, na grobljima i opet nema dovoljno postelja da
svi u isto vreme legnu. Zato u svako doba dana i noći na
ulicama KAIRA ima naroda.
KAIRO je ubedljivo najveći grad Egipta. Šire gradsko
područje je najveće na Srednjem istoku i u Arapskom svetu
i petnaesto po veličini gradsko područje u svetu.
To je ujedno i administrativni centar zemlje. Dok je KAIRO
službeno ime grada, u lokalnom govoru on se obično naziva
imenom same države MISR, dok se na lokalnom dijalektu
izgovara MASR - kukuruz. Toponim KAIRO znači onaj koji
potčinjava (ili savladava), a taj naziv grad je dobio zato
što su mnoge vojske tokom istorije pokušavale da osvoje
grad i bile uništene od strane njegovih žitelja, tj.
branilaca.
Migracije iz ruralnih krajeva prema glavnom gradu su vrlo
intenzivne. Broj stanovnika se povećava za tri nule,
gotovo na dnevnom nivou, pa su zato egipatske vlasti
pokrenule još malo pa FARAONSKI PROJEKAT: Izgradnju novog
glavnog grada. Namera je da se smanji pritisak migracija u
KAIRO. Ime novog glavnog grada? Još ga nema zvanično, ali
se uveliko gradi kao NOVI KAIRO (hvala bogu ne gradi se na
vodi)!!!KAIRO je smešten na obalama Nila i brojnim
ostrvima na samoj reci. Smešten je na severu zemlje, nešto
južnije od mesta gde reka napušta svoju, pustinjom
okruženu dolinu i gde se grana u tri rukavca koji
formiraju deltu Nila, koji se, kao što znate uliva u
Sredozemno more.
Na mapi KAIRO izgleda kao ogroman krug čijom sredinom sa
juga na sever protiče reka i deli grad na novi i stari. U
Nilu u samom centru grada postoji jedno izduženo ostrvo -
GEZIRA. Ono je sa 3 mosta povezano sa starim gradom na
istoku. Moderni deo KAIRA širi se zapadno, okružujući
velike zelene površine na obali Nila. Zapadni delovi KAIRA
tokom 18. i 19. veka građeni po uzoru na PARIZ, sa širokim
bulevarima, parkovima i otvorenim prostorima.
Otkad postoji ljudska vrsta, HOMO SAPIJENS je aktivan u
dolini Nila i na celoj teritoriji ostavljao je tragove
svog postojanja i života na ovim prostorima. Zato je u
Egiptu mnogo više arheološkin tragova nego bilo gde na
svetu. Gde god da zabodu ašov arheolozi nailaze na
grobnice, mumificirana ljudska ili životinjska tela,
nakit, talismane, grnčariju, svakodnevne predmete.
Najstariji deo grada na istoku rastao je nasumično kroz
vekove i pun je uskih, zakrčenih ulica. Dok zapadnim
Kairom dominiraju zgrade vlade i moderne državne, istočni
deo je pepun starih džamija koje služe kao orjentir.
Mostovi preko Nila povezuju grad sa predgrađima GIZA i
IMBABAH i sa ostrvima GEZIRA i RODA na kojima se nalaze
mnoge vladine kancelarije ili kuće vladinih službenika.
Najduži most u Kairu i u čitavoj Africi je Most ŠESTI
OKTOBAR dugačak 22km i povezuje centar grada i aerodrom.
Još zapadnije od istoimenog dela grada GIZA, nalazi se deo
drevne nekropole MEMFIS, na platou GIZE, sa svoje tri
velike piramide, od kojih je jedna KEOPSOVA piramida,
jedina ostala od drevnih SEDAM SVETSKIH ČUDA. Oko 18 km
južno od Kaira je smešten stari grad MEMFIS koji se
graniči sa nekropolom SAKAROM. Ovi, danas kvartovi su
drevne preteče KAIRA. Lokacija na kojoj se grad KAIRO
danas nalazi ranije nije bila najpogodnija zbog
udaljenosti reke, pa grad nije mogao da de opskrbi
neophodnom količinom vode iz Nila. Ruševine glavnog grada
DREVNOG EGIPTA - MEMFISA nalaze se južno od KAIRA.
Grad MEMFIS osnovao je MENES od TANISA 3.100 godine P.N.E.
nakon što je ujedinio kraljevstva GORNJEG i DONJEG EGIPTA.
Posle MEMFISA glavni grad EGIPTA postao je HELIOPOLIS, za
njim TEBA. Na kraju, u vreme vladavine PTOLOMEIDSKE
dinastije prestonica Egipatskog carstva je postala
ALEKSANDRIJA.