Drevni Egipat - Drevno da drevnije ne može biti (part 1)
EGIPAT opčini, hipnotizuje i ljudi mu se vraćaju, kao što mu se uvek rado vraćam i sam. Visoravan GIZE i prvi susret sa PIRAMIDAMA, to kulturološko šarenilo i krstarenje NILOM se dugo, neki kažu i zauvek pamti. Kad god polazim put EGIPTA setim se reči velikog srednjevekovnog filozofa, istoričara i putopisca IBN HALDUNA. On je rekao: Normalno je da ljudski mozak može da zamisli mnogo više nego što ljudsko oko može da registruje. Uvek je to tako, osim kada je u pitanju KAIRO. Samo u KAIRU ljudsko oko može da vidi više nego što ljudski mozak može ikada da zamisli…

Ovu misao, čovek je izrekao u prvoj polovini 14. veka, a važi i danas! Za KAIRO, svakako, ali isto tako važi i za ISTANBUL i JERUSALIM... O njima, u nekoj od narednih priča...

KAIRO, taj metež, neopisiva gužva, nesagledivi horizont naselja, ta košnica od grada u kome živi više od 20 miliona ljudi. Ume da uznemiri, ali pre svega opčini taj ljudski mravinjak u kome sve ključa. EGIPAT je jedna od onih destinacija na kojoj nikako ne može da vam bude dosadno. Veličinu ne određuju samo dimenzije, u EGIPTU ste, jednostavno opčinjeni susretom sa grandioznom civilizacijom od koje je sve počelo. Ta velika i stara civilizacija i danas intrigira i fascinira, vekovima nakon svog nestajanja.

Možda je upravo fascinacija veličinom i značajem drevnog EGIPTA razlog što će priče o čudesnim piramidama, moćnim faraonima, zavodljivim vladarkama, mističnim božanstvima i brojnim drugim detaljima među prvima biti zastupljene u mojim pričama na ovom sajtu i društvenim mrežama. Biće tu mesta i za Gizu i Tebu i Luksor i piramide i Tutankamona i Ramzese i koptske crkve i džamije i bazare, zanimljive ljude i nezaboravan odlazak u pustinju i filozofski spokoj tokom plovidbe Nilom... Na kraju, od negde treba da se krene, zašto ne krenuti u avanturu upravo iz drevnog EGIPTA…

Znamo da su Antička vremena obeležile desetine civilizacija, gomila različitih plemena, naroda i vladara čiji je istorijski trag vremenom potpuno izbledeo… Postavlja se pitanje kako je EGIPAT postao i ostao neiscrpna inspiracija? Po čemu je to EGIPAT drugačiji i dugovečniji? Koja li je tajna Starog EGIPTA da je uspeo da odoli zubu vremena i preživi sve do danas? Pitanja je mnogo, a odgovora još više.

Čini se da je oduvek vladalo veliko interesovanje za egipatsku mitologiju, istoriju i kulturu, ali je njeno stručno i temeljno izučavanje doživelo procvat tek 20-ih godina 19. veka, zahvaljujući francuskom naučniku, filologu i tvorcu moderne egiptologije, Žan-Fransoa Šampolionu. Ovaj zaljubljenik u staroegipatsku civilizaciju uspeo je da dešifruje hijeroglife, sistem od preko 700 simbola i na taj način čovečanstvu otvori vekovima zaključana vrata ove mistične kulture.

Odlazak u EGIPAT je jedno od onih putovanja na kojima se mnogo toga vidi i čuje. Tako mnogo detalja i kulturološki suprotan način života u odnosu na život koji mi vodimo. Samim tim, sve su predispozicije tu - da putovanje u EGIPAT nazovete drugačijim, nezaboravnim i da ga dugo pamtite.

Verujem da ste i sami čuli razne priče i upozorenja tipa: da se u EGIPTU pazite zaraze, da često perete ruke, da ne pijete ništa osim flaširane ili prokuvane vode, da se nikako ne kupate u Nilu jer je to gadna, štrokava i opasna reka, da se čuvate toplotnog udara i sunčanice, jer se od toga sigurno umire, da preskačete bare na ulici, jer je stajaća voda u Egiptu leglo zaraze i najstrašnijih infekcija, da ne ulazite u grobnice i podzemne lagume, jer tamo vrebaju praistorijski mikroorganizmi i smrtonosne bakterije i gljivice i da je dovoljno samo da udahnete taj vazduh, neprovetren još iz vremena pre Hrista i da čovek odmah i instant umire... Nisam siguran da sam ikada čuo za bilo kakvu realnu nesreću uzrokovanu nepoštovanjem ovih upozorenja... Praznoverje i strah od nepoznatog, tako tipično za nas sa ovih prostora...
image image image image image image image
Da razjasnim:

• Zaraze ima ni manje ni više nego bilo gde drugde

• Kao da ruke u poslednjih par godina, od Corone ne peremo dovoljno često

• Ta gadna i štrokava reka ima svoje uređene plaže, možda čak i bolje i lepše no što ih imaju silni hotei na obali Crvenog mora

• Toplotni udari i sunčanice su realna i stalno prisutna opasnost, ali uz pamučnu odeću, kapu, kačket ili šešir, koji što više pokriva lice, kao i sunčane naočare i dovoljno hidracije, vaš boravak u Egiptu biće potpuno bezazlen

• Bare na ulici!? Taj raritet niko živ u Egiptu nije video već vekovima unazad

• Smrtonosne bakterije u Piramidama... treba li komentarisati..?

Ono što je zaista tačno spada u domen SERVISNIH INFORMACIJA za svakog putnika koji je odlučio da krene put EGIPTA:

• Vreme + 1h u odnosu na naše vreme

• Voda sa gradskog vodovoda u EGIPTU NIJE za piće!!! Bilo bi dobro da se uvek uz sebe ima boca vode. Voda se može kupiti svuda i cena je prihvatljivo niska. Obratite pažnju, ako kupujete vodu na nekom malom improviziranom štandu na ulici, da je boca fabrički zatvorena. Egipćani umeju da zakamufliraju šta prodaju!!

• Što se tiče hrane u EGIPTU - ako je za utehu, više manje svi turisti u EGIPTU dobiju dijareju. Što bi se narodskim rečnikom reklo: Ko se nije usrao u EGIPTU, kao da u EGIPTU nije ni bio! Dijareja je uglavnom blaga i prođe isti dan. Međutim, ume da bude i intenzivnija, pa može da muči čak i 2 - 3 dana. Niko ne želi da, zbog ’’sraćke’’ izgubi par dana u EGIPTU. Zato sa sobom, za svaki slučaj treba poneti aktivni ugalj koji zaustavlja dijareju i kutiju probiotika za lakše varenje. Nije zgoreg da se par dana pred put popije po jedna tableta probiotika preventivno! Ako se ipak dogodi da se na put krene bez medikamenata, ne treba očajavati! Apoteke u EGIPTU su na svakom koraku i jako dobro snabdevene tom vrstom lekova. Što je najbolje, apotekari dobro govore engleski jezik i lako je sporazumeti se sa njima.

• Dakle, pazite šta jedete u EGIPTU: Zlatno je pravilo da se jede samo ono što je termički obrađeno, ili ono što može da se oguli.

• Za putovanje EGIPTOM trebalo bi poneti udobnu obuću, ali bi trebalo izbegavati papuče ili sandale, jer pesak i sitni kamenčići umeju da nerviraju i mogu da povrede.

• EGIPAT je muslimanska zemlja i dok je sasvim u redu šetati se razgolićen po Hurgadi, Šarmu ili drugim, turističkim mestima, u KAIRU nije baš primereno šetati se slabo odeven. Ovo posebno važi za dame.

• Taksi je svuda prilično jeftin i da bi znali gde da vas vrati, sa recepcije hotela treba uzeti vizit-kartu hotela (biznis-kartu / posetnicu), na kojoj stoje ime hotela i adresa. Cenkanje PRE vožnje je OBAVEZNO!! Najpre se dogovori cena vožnje, pa se tek onda uđe u vozilo.

• Da ne zaboravim: Dobar bakšiš u EGIPTU i gvozdena vrata otvara!!

Hajdemo polako, na putovanje kroz ovu surovu, ali prelepu zemlju, korak po korak, u susret ogromnoj zaostavštini koju je celom svetu darivao DREVNI EGIPAT.